Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Otrovne biljke se ne nalaze samo u divljini, već češće u vašem vrtu nego što mnogi misle. Biljke koje su otrovne svojim bojama, ukrasom cvjetova, oblikom rasta ili mirisom posebno fasciniraju vrtlare, šetače i ljubitelje biljaka. Međutim, postoji više biljaka čiji kontakt može biti čak i smrtonosan. Iz tog razloga važno je znati koje su biljke u vrtu otrovne i koje mjere su važne u slučaju trovanja.
60 otrovnih biljaka za vrt
Mnoge biljke su otrovne. Poznati su klasici poput lisičarke i laburnuma, ali što je s tulipanima ili popularnom tujom? Brojne biljke su posebno otrovne za ljude i, ovisno o svojoj toksičnosti, mogu u kratkom vremenu dovesti do smrti. Zato što su posebno djeca i osjetljivi ljudi na milost i nemilost toksinima. Ipak, otrovne biljke u vrtu daju to nešto. Donji popis daje vam pregled 60 otrovnih biljaka koje su otrovne za ljude. Možete čak susresti mnoge od njih u divljini:
Biljke od A - D
1. paprat (bot. Pteridium aquilinum): Bracken krije svoju toksičnost iza svog lijepog izgleda. Međutim, dugotrajna konzumacija biljke može dovesti do raka.
2. Adonis (bot. Adonis vernalis): Adonis ruža je atraktivan cvijet čiji steroidni glikozidi dovode do srčanih aritmija i gastrointestinalnih problema.
3. ciklama (bot. Ciklama): Da, ciklama je također jedna od njih i uzrokuje brojne simptome trovanja zbog ciklamina koje sadrži. To se u najvećoj količini nalazi u korijenu i gomolju. Moguće posljedice konzumacije su proljev, povraćanje, bolovi u želucu, grčevi i znakovi paralize.
4. arum (bot. Arum): Zbog svog izgleda, arum su rado viđeni gosti u vašem vlastitom vrtu. No, biljke se nikako ne smiju jesti niti dirati bez rukavica, jer kristali oksalata koje sadrže jako nadražuju kožu i gastrointestinalni trakt.
5. metla (bot. Cytisus scoparius): Žuti cvjetovi posebno mame djecu da se igraju s metlom. Međutim, to može dovesti do nemira, hladnog znoja i paralize.
6. glicinija (bot. Wisteria): Wisteria je jednako uzbudljiva kao Laburnum, a također i otrovna. Problemi s cirkulacijom i želučani problemi tipične su tegobe.
7. Božićna ruža (bot. Helleborus niger): Poznata kao snježna ruža ili božićna ruža, toksičnost ove biljke je slaba. Proljev, mučnina ili povraćanje se javljaju ako se konzumiraju velike količine biljnih dijelova.
8. Dieffenbachia (bot. Dieffenbachia): Dieffenbachia sadrži kristale kalcijevog oksalata koji napadaju kožu i probavni trakt. Rukavice su među najboljim protumjerama protiv njih.
Biljke od E - F
9. tisa (bot. Taxus baccata): Tisa može doseći visinu rasta i do deset metara i spada među biljke čija toksičnost nije pronađena u uočljivim bobicama. To zapravo nisu bobice, već sjemenke koje zatvaraju izrazito otrovne sjemenke. Osim iglica, one su otrovne i, ovisno o unesenoj količini, mogu uzrokovati tešku srčanu aritmiju, što se ne smije zanemariti.
10. Einberry (bot. Paris quadrifolia): Biljka je Germerova biljka koja daje tamnoplave plodove. Oni napadaju živčani sustav i bubrege, što neizbježno dovodi do smrti.
11. jedić (bot. Aconitum napellus): redovništvo je jedna od klasičnih otrovnih biljaka u Njemačkoj. Budući da biljka ljutika već može biti opasna pri kontaktu i opasna po život ako se dijelovi progutaju.
Redovništvo, Aconitum napellus
12. anđeoske trube (bot. Brugmansia): Brugmansia je gadna biljka, koja zbog svojih štetnih para izaziva sreću i halucinacije. Zatim slijedi respiratorna paraliza i smrt.
13. krkavine (bot. Frangula alnus): Krkavine johe se uglavnom nalaze u nezrelim plodovima, kori i lišću, što može uzrokovati probleme u gastrointestinalnom traktu.
14. naprstak (bot. Digitalis): Lisičarka je po imenu slična redovništvu, ali nije toliko otrovna. Jer uzrokuje neugodne gastrointestinalne probleme i srčanu aritmiju zbog digitoksina koji sadrži.
Biljke s G
15. mahunarke (bot. Phaseolus vulgaris): Mahune su otrovne. Ali samo ako se dijelovi biljke jedu sirovi, jer lektini koje sadrže dovode do grčeva i šokova.
16. Pjegava kukuta (bot. Conium maculatum): Koristio se kao sredstvo za pogubljenje otrovom. Čak i mala količina nezrelog voća, koji sadrži koniin, dovodi do smrti nakon kratkog vremena.
17. Obični bršljan (bot. Hedera helix): Otrovnije je nego što mislite. Saponini reagiraju na kožu i želudac.
18. Obični zdrobljeni orasi (bot. Strychnos nux-vomica): Konzumacija se ne preporučuje. Alkaloidi koji se sadrže utječu na središnji živčani sustav s grčevima mišića, respiratornom paralizom, pa čak i smrću ako ne djelujete dovoljno brzo.
19. Obični šimšir (bot. Buxus sempervirens): Izgleda bezopasno, ali nije. Ovisno o količini konzumiranih biljnih dijelova, zdravstvenom stanju i dobi osobe dolazi do samo povraćanja ili čak smrti.
20. Obični orlovi nokti (bot. Lonicera xylosteum): Orlovi nokti izgledaju vrlo slični jestivim trešnjama, samo nešto svjetlije. Nakon konzumacije dolazi do povraćanja i želučanih tegoba.
21. Obična lisunac (bot. Ligustrum vulgare): Čak je i dodir dovoljan da osjetljive osobe izazovu iritaciju kože. Dok konzumacija uzrokuje probleme s želucem i cirkulacijom.
22. Obična Snowberry (bot. Symphoricarpos albus): Snowberries su popularne biljke čiji cvjetovi sadrže otrovne saponine. Kada se konzumiraju, dovode do mučnine, glavobolje, groznice i trajne pospanosti.
23. otrovna bobica (bot. Nicandra physaloides): Vaše ime zvuči kao nevolja. Međutim, lijepo cvijeće utječe samo na probavni trakt.
24. zlatni lak (bot. Erysimum cheiri): Lijepi cvjetovi nadahnjuju svojim toplim bojama, ali kardenoliden koji se nalazi u njima nadražuje kožu i dovodi do srčane aritmije nakon konzumacije.
25. laburnum (bot. Laburnum): Prelijepim cvatovima koji vise zlatnožuti, čarobno privlači ljude. Mogu se dodirivati, ali nakon toga treba oprati ruke jer toksini ulaze u tijelo kroz kožu i izazivaju drhtanje i grčeve.
Biljke s H
26. ljutić (bot. Ranunculus sceleratus): Ljutica je dosta agresivna i zbog sastojka protoanemonina odmah izaziva mjehuriće i probleme s probavnim traktom.
27. sviba (bot. Cornus alba): Dren je još jedna otrovna biljka koja nakon konzumacije uzrokuje samo blage želučane tegobe.
28. jesenski krokus (bot. Colchicum autumnale): Jesenski krokusi su poznati po svojim toksičnim učincima, koji mogu biti posljedica jedenja, pa čak i doticaja s gomoljem. Ako su dijelovi biljke pojedeni, nakon nekoliko sati doći će do ozbiljnih želučanih tegoba i progresivne respiratorne paralize, što će dovesti do smrti. Ovdje je potrebna brza akcija.
29. stariji (bot. Sambucus): Bazga je uglavnom otrovna u kori i srži, koji izazivaju mučninu. Voće je potrebno skuhati prije upotrebe.
30. hortenzije (bot. Hortenzija): Koliko god hortenzije bile lijepe, s biljkama treba postupati s oprezom. Mogu dovesti do tjeskobe i vrtoglavice, kao i do intoksikacije.
31. pseći peršin (bot. Aethusa cynapium): Fool's peršin se rijetko uzgaja u vrtu i čak u malim količinama uzrokuje tešku paralizu dišnog sustava i smrt.
32. zumbul (bot. Hyacinthus): Lukovice popularnih zumbula sadrže oksalnu kiselinu koja može trajno dovesti do bubrežnih kamenaca, a nakon konzumacije i do mučnine.
Biljke od K - L
33. carska kruna (bot. Fritillaria imperialis): Unatoč upečatljivim cvjetovima, toksični učinci biljaka ostaju relativno niski i ograničeni su na iritaciju kože i želučane probleme. Najviše otrova nalazi se u iznimno velikom luku.
34. Pokeweed (bot. Phytolacca): Pokeweed ne dolazi iz Europe, već se nalazi kao neofit koji se sve više uzgaja u vlastitom vrtu. Svi dijelovi biljke su otrovni, a posebno djeca mogu umrijeti od jedenja bobica.
35. krkavine (bot. Rhamnus cathartica): U krkavine se nalaze izdanci antracena, koji samo rijetko dovode do problema s probavnim traktom, osobito kod djece.
Krkavina, Rhamnus catharticus
36. krokusi (bot. Crocus): Među otrovne vjesnike proljeća spadaju i krokusi, čiji gomolj sadrži velike količine steroidnih saponina. Od toga posebno pate djeca i mogu se pojaviti vrtoglavica, delirij, konvulzije i gubitak svijesti
37. cvijet lampiona (bot. Physalis alkekengi): Oprez! Ne miješajte ovu biljku s rtskim ogrozdom (bot. Physalis peruviana), koji se uzgaja zbog ploda. Cvijet lampiona je otrovna biljka čije se nezrele plodove i dijelove biljaka ne smiju jesti.
38. stabla života (bot. Thuja): Stabla života često se koriste kao živice, ali svi dijelovi biljke su otrovni. Proljev, povraćanje, znakovi paralize samo su neki od simptoma, sve dok se smrt ne dogodi u velikim količinama.
39. lovorova trešnja (bot. Prunus laurocerasus): Lovorove trešnje su blago otrovne i uglavnom napadaju želudac. Ali veliku količinu voća morali biste temeljito žvakati i progutati.
Biljke iz M - P
40. đurđevak (bot. Convallaria majalis): Đurđevak je jedna od najpoznatijih proljetnih otrovnica u Njemačkoj. Svi dijelovi biljke su otrovni i dovode do želučanih tegoba i srčane aritmije, zbog čega je posjet liječniku neophodan.
41. imela (bot. Viscum album): Imela sadrži otrovne proteine koji nakon konzumacije dovode do znojenja i gastrointestinalnih problema.
42. velebilje (bot. Solanum dulcamara): Nikada ne treba jesti bobice, pogotovo nezrele. One sadrže alkaloide i tako uvelike ometaju probavu.
43. narcisi (bot. Narcis): Budite oprezni pri sadnji narcisa. Jer popularno proljetno cvijeće prava je otrovna bomba i u velikim količinama može dovesti do smrti. Želučane tegobe, povraćanje, umor i simptomi paralize tada su znakovi trovanja.
44. oleander (bot. Nerium oleander): Ne treba podcijeniti ni oleander. Biljka pseće batine ima oleandrin, koji u većim količinama neizbježno dovodi do smrti. Toksičan je u svim dijelovima i čak može izazvati iritaciju kože.
45. Ongaonga (bot. Urtica ferox): Urtica ferox je pravi koktel otrova. Mravlja kiselina, histamin i 5-hidroksitriptamin samo su neki od sastojaka koji uzrokuju izrazito neugodnu iritaciju kože s mjehurićima i svrbežom. Tko je bio u kontaktu s biljkom dulje vrijeme, svakako bi trebao posjetiti liječnika, jer otrovni koktel i bez konzumacije može dovesti do smrti.
46. euonymus (bot. Euonymus europaea): Euonymus, čiji cvjetovi podsjećaju na svećenički šešir, također je popularan kod mnogih ljudi i djece. Kora, listovi i sjemenke posebno sadrže velike količine alkaloida, koji nakon konzumacije mogu dovesti do srčanih aritmija i teških gastrointestinalnih problema. Stoga je ovdje važan dobar unos tekućine.
Sadnja iz R - S
47. Rododendroni (bot. Rododendroni): Rododendroni su popularne ukrasne biljke, ali su začinjene otrovnim diterpenima. Oni mogu oslabiti otkucaje srca do točke šoka, respiratorne paralize, pa čak i smrti.
48. Divovska medvjeđa kandža (bot. Heracleum mantegazzianum): Kao što i samo ime govori, divovska je divlja biljka izuzetno veličanstvena koja nije ništa manje otrovna. Biljka sadrži hiosciamin, koji se povećava ovisno o intenzitetu sunčevih zraka. Biljka iritira kožu kada se dodirne i može čak uzrokovati opekline drugog stupnja.
49. Delphiniums (bot. Delphinium): Popularni delfiniumi su blago otrovni i uznemiruju želudac kada se jedu.
50. ricinusovo zrno (bot. Ricinus communis): Otrovna biljka 2022. godine, čudotvorno drvo, jedna je od najsmrtonosnijih biljaka u vrtu. Jer čak i vrlo mala količina konzumiranog sjemena može dovesti do smrti unutar 48 sati.
51. kruna slave (bot. Gloriosa superba): Kruna slave posebno je omiljena kod djece zbog oblika svojih cvjetova. Može dovesti do mučnine i teške respiratorne paralize.
52. Crni kokošinjac (bot. Hyoscyamus niger): Jedna od najotrovnijih biljaka u Njemačkoj, čak i male količine progutanog cvijeća mogu dovesti do smrti. U svakom slučaju, potrebno je kontaktirati broj za hitne slučajeve.
53. iris (bot. Iris): Perunike također spadaju u otrovne biljke. Diterpeni uzrokuju želučane probleme i proljev.
54. daphne (bot. Daphne mezereum): Zbog slikovitog cvijeća daphne je vrlo opasna i može izazvati napadaje kod djece. Odrasli također nisu imuni na biljku, a kontakt s kožom često uzrokuje ozbiljne mjehuriće.
55. Datura (bot. Datura): Daturom se također nije za šaliti. Brojni simptomi pokreću se jednostavnim kontaktom s biljkom velebilja.
Sadnja od T - Z
56. gluho doba noći (bot. Atropa belladonna): Da, smrtonosni velebilj. Poznato i strahovano. Biljka s crnim plodovima, koji zbog svoje slatke arome mame na grickanje, može izazvati razne simptome, uključujući crvenilo kože, nemir, pa čak i halucinacije. Poznato je stoljećima i treba ga držati podalje od djece jer ona rado jedu bobice.
57. tulipani (bot. Tulipa): Čak su i tulipani otrovni u svim dijelovima biljke i stoga ih treba jesti s oprezom. Jer može dovesti do grčeva i vrtoglavice.
58. rowanberry (bot. Sorbus aucuparia): bobice rowan su otrovne samo ako se jedu nekuhane. Iz tog razloga uvijek prethodno kuhajte.
59. vodena kukuta (bot. Cicuta virosa): sadržani cikutoksin djeluje isključivo na ljude. Pola sata nakon konzumiranja, na primjer, javlja se povraćanje, proljev ili grčevi, nakon čega slijedi paraliza disanja.
60. Cypress Spurge (bot. Euphorbia cyparissias): Mliječni sok čempresa sadrži spojeve terpena koji izazivaju jaku iritaciju, pa čak i dugotrajne učinke pri kontaktu sa sluznicom.
Čempres spurge, Euphorbia cyparissias
obavijest: Imajte na umu da ovaj članak nipošto nije zamjena za posjet liječniku. Nema jamstva za točnost medicinskih izjava.
Prva pomoć kod trovanja
Ako ste vi ili vaša obitelj došli u kontakt s nekom od ovih biljaka ili čak konzumirali njihove dijelove, svakako treba poduzeti nešto. Kod otrovnih biljaka bilo koje vrste važno je djelovati brzo i pažljivo. Jer prva pomoć zahtijeva smireno djelovanje. Jednom kada se uspaničite, može se pogoršati. Stoga stanite Miran a brzina je najvažnija. Sljedeći vodič će vam pomoći da učinkovito pružite prvu pomoć:
kontaktirajte stručnjake
Čak i najmanja nelagoda trebala bi uslijediti Centar za kontrolu trovanja ili se obratite liječniku. Ako se simptomi pojavljuju izvana, alternativno se može kontaktirati dermatolog. Ako simptomi već dovode do opasnih situacija kao što su nedostatak zraka ili cirkulacijski kolaps, svakako se obratite hitnoj službi. Stoga ćete na kraju ovog članka pronaći popis povezanih centara za kontrolu trovanja.
W-pitanja
Tijekom hitnog poziva trebali biste što preciznije odgovoriti na pet važnih W-pitanja:
- tko je otrovan? Na primjer dijete, stariji ili odrasla osoba
- Što uzrok trovanja? Na primjer, zaslužan je đurđevak ili zgnječeni orah
- Kada je li došlo do trovanja?
- Kao je li se dogodilo trovanje? Na primjer, eksterno ili kroz potrošnju
- Koliko otrovnih biljaka jeli ili dodirivali?
Na taj način pružate hitnom pozivnom centru, liječniku i centru za kontrolu trovanja sve potrebne informacije o simptomima trovanja, vrsti biljaka i da li treba žuriti.
samomjere
piti samo vodu
Najbolje je davati običnu vodu dok čekate kako bi otrovana osoba bila hidrirana.
Nemojte povraćati
Nikada ne tjerajte otrovanu osobu da povraća. Jer to može pogoršati situaciju.
biljni uzorak
Prije nego što odete liječniku, svakako trebate uzeti uzorak biljke sa sobom. Najbolje je odrezati komadić kako bi ga liječnik mogao pregledati.Obavezno nosite rukavice kada radite s biljkama koje, na primjer, proizvode mliječni sok ili bi na drugi način mogle nadražiti kožu. Tako se ne biste dodatno ozlijedili.
Savjet: Njemački informativni centri o trovanju dostupni su 24 sata dnevno. Ako postoji akutna hitna situacija, morate to prijaviti kako biste mogli kontaktirati i broj za hitne slučajeve preko noći.
Popis centara za kontrolu trovanja
Njemačka
Berlin
Charite centar za kontrolu otrova / Centar za kontrolu otrova Berlin
giftnotruf.charite.de
0 30-19 24 0
Bonn
Informacijski centar protiv trovanja u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji / centar za otrove u Bonnu
Centar za pedijatriju pri Sveučilišnoj bolnici u Bonnu
www.gizbonn.de
02 28-19 24 0 i 0228 - 28 73 333
Erfurt
Zajednički informativni centar o otrovima (GGIZ Erfurt) država Mecklenburg-Zapadna Pomeranija, Saska, Saska-Anhalt i Tiringija u Erfurtu
www.ggiz-erfurt.de
03 61-73 07 30
Freiburg
Informacijski centar za otrove Freiburg (VIZ)
sveučilišna bolnica Freiburg
www.giftberatung.de
07 61-19 24 0
Goettingen
Informacijski centar o otrovima sjeverno od pokrajina Bremen, Hamburg, Donja Saska i Schleswig-Holstein (GIZ-Nord)
www.giz-nord.de
05 51-19 24 0
Homburg/Saar
Centar za informiranje i liječenje trovanja,
Sveučilišna bolnica Saarland i Medicinski fakultet Sveučilišta Saarland
www.uniklinikum-saarland.de/giftzentrale
0 68 41-19 240 i 06841 - 16 83 15
Mainz
Informacijski centar za otrove (GIZ) pokrajina Rhineland-Pfalz i Hesse
Klinička toksikologija, Sveučilišna medicina Mainz
www.giftinfo.uni-mainz.de
0 61 31-19 240 i 06131 - 23 24 67
München
Centar za kontrolu otrova u Münchenu - Odjel za kliničku toksikologiju, Klinikum Rechts der Isar - Tehničko sveučilište u Münchenu
www.toxinfo.med.tum.de
0 89-19 24 0
Informacijski centri o otrovima u Austriji i Švicarskoj
Beč, Austrija
Informacijski centar za otrove (VIZ) - Gesundheit Austria GmbH
www.goeg.at/informacije o trovanju
+43-1-4 06 43 43
Zürich, Švicarska
Švicarski toksikološki informativni centar
www.toxi.ch
145 (Švicarska)
+41-44-251 51 51 (iz inozemstva)